Carević
Prezime je postalo prema službi (na isti način kao što su npr. CESAREC i CESARIĆ postali od imena CESAR).
Careviće nalazimo na popisu koji je sačinjen 27. srpnja 1686. a Splitu. Na popisu su se nalazile dvije obitelji -
Ivana Carevića (pet članova) i Ilije Carevića (7 članova). Svi Carevići koji žive na Braču, Metkoviću i Cisti Velikoj su podrijetlom iz Brela.
Carevići žive u zaseoku koji se ranije zvao Poletnica, a danas prema prezimenu stanovnika koji su tu jedini ostali živjeti - Carevići.
Poletnica kao zid štiti Careviće od zimske studeni iz zaleđa, a zaselak je cijeli dan izložen suncu. Blizina izvorske vode (Kjeva) i plodne oaze Bare
najduže su Careviće zadržali na okupu.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitelji koje se vode:
- pod brojem 8
Ilija Carević 70 godina
Petrica žena
Bartul sin Ilijin 40 godina
Mate sin Bartulov 12 godina
Nikola sin Bartulov 7 godina
Mijo sin Bartulov 3 godine
Ivo sin Bartulov 3 godine
Ivka
ukupno 8 članova
- pod brojem 9
Mate Carević 72 godine
Božica žena
Martin sin Matin 19 godina
Matija žena Martina
ukupno 4 člana
- pod brojem 10
Ante Carević 58 godina
Luca žena
Ivo sin Ante 23 godine
ukupno 3 člana
U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Careviće susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata i zemljišta
u Brelima samo u tom zaseoku što nije osobitost za druge Breljane. Građevinski objekti i zemljište bili su uknjiženi na Iliju, Ivana, Martina i Petra.
U zaseoku Poletnica u to vrijeme pored Carevića vlasnici građevinskih objekata bili su: Čizmići, Murice, Švragulje, Brkulji, Murseli i Mrnjavci.
Godine 1948. u Republici Hrvatskoj živjeli su Carevići u 119 mjesta u najveću skupinu čine breljanski Carevići
koji su živjeli u 21 obitelji, a bilo ih je 119.
